Rezultati su to globalne procene koja se odnosi na 8.011 vrsta vodozemaca – kičmenjaka koji nastanjuju i vodena i kopnena staništa. U ažuriranju podataka o vodozemcima učestvovalo je više od 1.000 stručnjaka iz celoga sveta.

Stanje vodozemaca danas je u svetu puno lošije nego u vreme kada je obavljena prva takva procena 2004. godine. Prema tada ažuriranim podacima bilo je ugroženo 39 posto vrsta. Od 2004. godine 306 vrsta vodozemaca bliže je izumiranju, pokazalo je istraživanje.

Ljudske aktivnosti i klimatske promene poremetile su osetljivu ravnotežu naše Planete na štetu njegove flore i faune.

Od svih kičmenjaka najgore su prošli vodozemci. Zadnji podaci ukazuju na to da je, osim 41 posto vodozemaca, ugroženo 27 posto sisara, 21 posto gmaizavaca i 13 posto ptica. Svima njima u dogledno vreme preti izumiranje. 

Vrste kojima prijeti izumiranje označene su kao “kritično ugrožene” i svrstane na “crveni spisak” ugroženih vrsta Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN), globalnog autoriteta za divlje životinje.

Uništavanje staništa, do kojeg dolazi uglavnom zbog širenja područja za useve i delova na kojima se uzgajaju životinje i dalje je najčešća opasnost. Takve aktivnosti direktno pogađaju 93 posto ugroženih vrsta vodozemaca. No, sve veći broj vrsta ugrožavaju razne bolesti i klimatske promjene, istakli su istraživači.

Oni ističu da su “vodozemci posebno osetljivi na promene u svojoj sredini, delom zato što dišu kroz kožu”.

Posledice klimatskih promena – povećana učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih događaja, promene vlage i temperature, porast nivoa mora i požari – mogu rezultirati gubitkom ključnih mesta za razmnožavanje vodozemaca, njihovom povećanom smrtnošću te uništenjem i promenom staništa. Sve im to otežava pronalazak odgovarajućih mesta za život.

Naučnici su utvrdili da najviše vrsta ugroženih vodozemaca živi na Karipskim ostrvima, u Meksiku, Srednjoj Americi, u tropskom predelu Anda, Indiji, Šri Lanki, Kamerunu, Nigeriji i Madagaskaru.

Štiteći i vodeći brigu o vodozemcima, istodovremeno štitimo i vodimo računa o kopnenim i vodenim ekosistemima, čuvamo genetsku raznolikost naše Planete i ulažemo u budućnost u kojoj se sav život – uključujući i ljudski – razvija, ide dalje i napreduje.